«Kultni petak» poseban je program kina Kinoteka namijenjen filmofilima
pustolovna duha čiji je filmski ukus otvoren egzotičnom, provokativnom i rubnom
filmskom izrazu. Unutar ove programske linije prikazuju se filmski naslovi koji su s
vremenom izgradili vjernu sljedbu posvećenih štovatelja – mnoge od njih i po prvi
puta nakon dugo vremena na velikome platnu.
Skriven u šumama Srbije nalazi se dvorac Frankensteina, baruna koji ima neobičnu
opsesiju: želi stvoriti novu rasu ljudi koja bi slušala njegove naredbe. Barun skuplja
dijelove svježih leševa kako bi stvorio prototipe novog muškarca i žene, čiji će
potomci zavladati svijetom. No reproduktivni poriv njegove aktualne kreacije nisu
mentalno dorasli barunovim ambicijama, stoga Frankenstein kreće u potragu za
novim donorom glave – muškaracem kojem će libido biti na mjestu, a koje će uz to
imati i «savršen srpski nasum».
Andy Warhol i Paul Morrissey obilježili su avangardnu i underground filmsku scenu
šezdesetih nizom radikalnih naslova u kojima su predstavili sasvim nov koncept
filmskog vremena, trajanja i prikaza kontrakultrnih i supkulturnih identiteta na
velikome platnu. A nakon što su postigli zapaženi uspjeh dugometražnim filmovima
kao što su Djevojke iz Chelsea (1966) te glasovitom trilogijom Flesh (1968), Trash
(1971) i Heat (1972), bilo je pitanje vremena kada će se okušati i u nekom
komercijalnijem projektu. Prilika se pojavila početkom 1970-ih u Italiji, zemlji u kojoj je
bujala umjetnička i eksploatacijska (hiper)produkcija, a u kojoj su slava (i
ozloglašenost) tandema Warhol&Morrissey bili dovoljni da od glasovitog filmskog
producenta Carla Pontija osiguraju ugovor ne za jedan, nego za dva filma.
Tako su nastali Frankenstein (Flesh for Frankenstein, 1973) i Dracula (Blood for
Dracula, 1974), remek-djela campa i neukusa, snimljena rame uz rame i uz relativno
skroman budžet. Nedostatke proračuna dečki su višestruko nadoknadili
entuzijazmom kojim su svoje filmske slike nakrcali grudima, guzovima i iznutricama
koje su – zahvaljujući tada ponovno popularnoj tehnologiji 3D-a – skakali u lice
zatečenoj publici. Za specijalne efekte bio je zadužen Carlo Rambaldi, genij filmske
prostetike koji je za svoj rad na filmovima Alien (1979) i E.T. (1984) nagrađen
Oscarima za specijalne efekte.
Pa iako je Warholov doprinos projektu u praksi bio sveden na povremeni posjet setu i
poneki zijev u montaži, njegovo ime uvelo ga je u kina diljem svijeta, a film bez
daljnjega sadrži blazirani humor i cinizam njegovih ranijih strukturalnih i igranih
eksperimenata. Glavne uloge odigrali su već kultni gosti Tvornice te Warholovih i
Morrisseyevih uradaka: Udo Kier i Joe Dallessandro, a za glumačku kreaciju
čudovišta zaslužan je glumac srpskog podrijetla – Srđan Zelenović, vlasnik
famoznog nasuma.
Frankenstein Andyja Warhola već je za premijere zaradio kultni status, postavši
popularnim gostom ponoćnih projekcija. Zbog scena golotinje, seksa i erotiziranog
trančiranja tijela u mnogim je zemljama zabranjivan za maloljetne gledatelje, a
nerijetko je prikazivan u verzijama osakaćenijima od leševa na barunovom stolu.
U Kinoteci u sklopu Kultnog petka (25. veljače u 20:00 sati) prikazat će se integralna,
friško restaurirana inačica Frankensteina, u njegovoj anarhično raskalašenoj 3D
perverziji!
Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili
svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina.
Više na web stranici kina: www.kinoteka.hr