Nakon Umjetnih suza, trećeg najopsežnijeg romana u povijesti hrvatske književnosti koji je
nagrađen nagradom Vladimir Nazor 2014. godine, Milko Valent vratio se proznoj formi s
Ledenim haljinama.
„Svojim petim romanom u bogatom opusu od 35 knjiga poezije, proze, drame, eseja i kritike,
Milko Valent, uz Kamova najveći enfant terrible hrvatske književnosti, iznova demonstrira
suverenost svog umjetničkog izričaja. Ledene haljine, ta uzbudljiva monofona polifonija o
briljantnoj, duhom i tijelom ekstraordinarnoj zagrebačkoj studentici Nini koja je smislila i
ostvarila istovremeno banalno prozaičan i ludo smion projekt lucidno poetičnog naziva
Čelična čipka kako bi se izbavila iz ponora siromaštva i naposljetku camusovski sunovratila u
ultimativan ponor slobode, jedan je od vrhunaca aktualnog potentnog trenutka domaće
literature, ali svojom beskompromisnošću, kojoj nije lako naći pandan i na svjetskoj
književnoj sceni, zasijeca i mnogo šire. Sukladno Valentovom radikalnom slobodarstvu,
roman čitateljima u lice baca tabue incesta, pedofilije, holokausta, jednim oštrim udarcem
misaonog mača raspliće gordijski čvor pobačajne problematike, ne libi se u hladnim riječnim
strujama utopiti nerođeno dijete. Sve to dolazi do nas kroz prepoznatljivo valentovsku
eksperimentalnu naraciju bolerovske repetitivnosti, paralelne montaže, brzo smjenjujućih
perspektiva i intertekstualnosti, kroz virtuozan jezično-stilski sloj prožet razigranim rimama i
visprenim metaforama, kroz prodornu refleksivnost . Istodobno beskrajno duhovitom i
razornom ironijom obilježene, Ledene haljine, lunatično-solarni putopis od Zagreba do
Oxforda i nazad, s postajama u Stonehengeu, Veneciji, Zadru, Dubrovniku…, svojevrsni su
Mount Everest iz književne radionice jednog od najintrigantnijih i najprovokativnijih autora
na ovim prostorima, a njegova protagonistica Nina najosebujnija je alpinistica koju ćete ikad
susresti.“Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 6. srpnja 1948.
u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i
komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih
radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Zastupljen je u 25 antologija i 36 domaćih
te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Brojni njegovi
tekstovi prevedeni su dosad na trinaest jezika. Također je na njemački jezik prevedena
novela "Nježna palisandrovina" i izbor iz knjige poezije "Tihi alati" (prijevod je dostupan na
internetu), na francuski, mađarski i poljski drama "Gola Europa" na makedonski roman
"PlayStation, dušo", a na engleski radiodrame "Neonski rubovi i "Tinta u oku" te drame
"Gola Europa", "Bordel divljih jabuka" i "Ground Zero Aleksandra".
Dvije drame iz dramske trilogije "Zero" (Gola Europa i Ground Zero Aleksandra) nagrađene
su 2000. i 2002. trećom i prvom nagradom Marin Držić. Za dotadašnji doprinos poeziji
nagrađen je Maslinovim vijencem 2009. Za roman "Umjetne suze", kao najbolje književno
ostvarenje objavljeno u 2013., dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor. (S tim je romanom
bio među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013.) Na drugom
natječaju Petrarca Festa za najbolji sonet dobio je 2015. treću nagradu za sonet
"Rock'n'roll".