Visoko školstvo se slijedom pandemije našlo na ključnoj
prekretnici, uvjetovanoj čimbenicima poput troškova, fleksibilnosti, digitalne
transformacije i ostalih suvremenih trendova. Što će sve definirati razvoj visokog
obrazovanja u budućnosti, na kome će biti najveća odgovornost i koja će biti uloga
tehnologije u odgovaranju na globalne izazove, pokazalo je najnovije istraživanje
„Future of Higher Education“ globalne konzultantsko-revizorske tvrtke EY. U
istraživanju su sudjelovali čelnici različitih sveučilišta diljem svijeta, a svoja
promišljanja ponudili su i predstavnici Visokog učilišta Algebra, jedne od
najinovativnijih obrazovnih institucija u Hrvatskoj.Već strelovit tehnološki napredak dodatno je ubrzala pandemija, a najveća potreba za
adekvatnim tehnologijama se nametnula upravo na području školstva. Iako su brojne
digitalne platforme i tehnološka rješenja brzo prihvaćene kao alternativa tradicionalnim
metodama obrazovanja, vrlo je izvjesno kako će se zadržati kao standardna praksa neovisno
o vanjskim okolnostima. Analizom visokog obrazovanja i implementacije novih tehnologija,
EY donosi zaključak kako je visoko obrazovanje na velikoj prekretnici, pri čemu će budućnost
uvelike definirati pet ključnih točaka. To su troškovi učenja, fleksibilnost načina edukacija,
odgovornost obrazovnih institucija, troškovi komercijaliziranih istraživanja i načini na koje će
tehnologija odgovarati na nerazmjernost globalne ponude i potražnje.
„Promjene, inovacije te digitalna transformacija obilježili su gotova sva područja ljudskog
djelovanja, od sitnica svakodnevice do industrije, stoga je za očekivati da i obrazovanje kao
pokretač razvoja prihvati taj novi smjer kao temeljni preduvjet još boljeg i uspješnijeg sustava
razmjene znanja i informacija. Istraživanja poput ovog ključni su preduvjet za još bolje
razumijevanje trendova, potreba i alternativa te predstavljaju podlogu za kreiranje rješenja
koja će imati najbolje rezultate“, istaknula je Helga Bubanović Devčić, Associate
partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja EY-a Hrvatska.Kada je riječ o spoju visokog obrazovanja i suvremenih tehnologija, jedna od relevantnih
domaćih institucija koja kontinuirano motri globalne izazove te nastoji implementirati ključne
tehnološke trendove u obrazovanje svojih polaznika je i Visoko učilište Algebra. Pritom iz
vlastitog iskustva potpisuju velik dio rezultata najnovijeg istraživanja EY-a, a posebice
predviđanja da će razvoj visokog obrazovanja do 2030. godine u najvećoj mjeri definirati
troškovi istraživanja, odgovornost obrazovnih institucija za kvalitetu stručnjaka koje obrazuju
te fleksibilnost i hitrost u prilagođavanju globalnim promjenama.
Prema istraživanju EY-a, 77% generacije Z i generacije Y tvrdi da je pandemija uvelike
promijenila način na koji koriste tehnologiju, što je upravo jedan od ključnih faktora koji će
oblikovati obrazovanje budućnosti, ali i jedno od temeljnih polazišta po kojima Algebra planira
svoje buduće programe. Štoviše, 44% predstavnika ovih generacija smatra kako će visoko
obrazovanje ostati trajno promijenjeno, dok ih 45% smatra kako se njihov način učenja
definitivno neće vratiti na pretpandemijske metode.
Komentirajući ove rezultate, jedan od osnivača i dekan Visokog učilišta Algebra doc.dr.sc.
Mislav Balković ističe:
„Rezultati poput potrebe fleksibilizacije i prilagodbe kurikuluma pojedincu ili promjene načina i
mjesta učenja nisu neočekivani i osjećamo ih svi koji smo u obrazovanju. Zbog rastućeg
fokusa mladih na što brže rezultate, rasti će udio kratkih obrazovnih formi, mikro –
kvalifikacija i obrazovanja koje rješava pojedini problem sada i odmah. Digitalna tehnologija
tu svakako igra ulogu i otvorit će prostor novim i netradicionalnim ponuditeljima obrazovanja.
Slažem se stoga s predviđanjem da će doći do smanjivanja broja studenata na svim onim
ustanovama koje ne uspiju stvoriti stvarnu i prepoznatljivu dodatnu vrijednost za studente,
kakva nije dostupna primjerice na besplatnom on-line programu.“Jedna od glavnih pretpostavki istraživanja EY-a upućuje i na to da će obrazovanje
budućnosti za prioritete imati fokus na čovjeka, brzinu tehnologije i brzinu inovacija.
„Organizacija iz koje ja dolazim, rasla je polako i organski na malom tržištu, uvijek bez
garancije da ćemo sutra moći pokriti svoje troškove. Morali smo stoga stvoreno znanje
„pakirati“ u različite usluge i za razne korisnike. U skladu je to s idejom iz istraživanja kako
sveučilišta trebaju preispitati svoj poslovni model temeljen na konceptu studija kao temeljne
„usluge“ i razmisliti kako da postanu servisi za kreiranje i distribuciju znanja u raznim
oblicima“, ističe Mislav Balković.
Pritom se osvrće i na tvrdnju da institucije moraju preuzeti odgovornost za ishode
obrazovanja: „Naše visoko obrazovanje dominantno je u krilu države pa ga pitanja poput
opravdanosti troškova koje porezni obveznici plaćaju za svakog studenta, smanjenja
ukupnog broja maturanata od preko 20% samo u posljednjih 6 godina ili značaja i potrebe
komercijalizacije istraživanja često ne interesiraju jednako kao ispitanike EY istraživanja.
Predviđanje analitičara kako će se ustanove morati brzo i odgovorno prilagođavati novim
očekivanjima studenata i društva da bi preživjele i kako mnoge to neće uspjeti, iskaz je
globalnog trenda u očekivanom povećanju odgovornosti visokog obrazovanja. Da bismo i
kod nas promijenili fokus razmišljanja, trebamo nakon više od deset godina pokušavanja
provesti reformu i uvesti cjelovito programsko financiranje kako bi relevantni rezultati
ustanove utjecali na njeno javno financiranje, pa i na plaće zaposlenih.“
Nastavno na navedeno nadodaje i kako će prikazani primjer Singapura, koji koristi moderne
modele financiranja okrenute na studenta, a ne na ustanovu (kroz obrazovne račune
građana koje studenti mogu iskoristiti na akreditirane studijske programe u bilo kojoj
ustanovi), u budućnosti pratiti mnoge države.A kada je riječ o financiranju i troškovima, jedna od važnih stavki istraživanja EY-a su
svakako i troškovi budućih istraživanja, pri čemu Mislav Balković tvrdi: „Nema kvalitetnog
visokog obrazovanja bez istraživanja, budući da ustanove stvaraju znanje kroz istraživanje i
to znanje prenose na zajednicu. Time privlače najbolje nastavnike i istraživače pa kao
posljedicu dobivaju i najbolje studente. EY istraživanje ukazuje na promjenu fokusa država
koje ne mogu financirati sve istraživačke aktivnosti sveučilišta, nego se sve više fokusiraju na
financiranje samo malog dijela istraživanja koja smatraju nacionalnim prioritetima. Time se
od sveučilišta sve više očekuje bavljenje istraživanjima koja se u suradnji sa gospodarstvom
mogu komercijalizirati. Ustanove koje to uspiju imat će najbolje studente i nastavnike. One
druge ne mogu očekivati da će države uskočiti“, zaključuje.