Regulator tržišnog natjecanja Ujedinjenog Kraljevstva - CMA
(Competition and Market Authority) – na temelju provedene preliminarne studije izvijestio je
kako dominacija diskografskih kuća u poslovanju sa streaming servisima ne ograničava
izvođače na tržištu, kako je tržišno poslovanje izbalansirano i da povoljno utječe na
potrošače. Ističu kako je sustav glazbenog poslovanja na platformama za glazbeni streaming
postavljen ispravno - da omogući napredak poslovanja i samim time sudionicima glazbenog
ekosustava donese bolje uvjete na svim razinama: diskografima za daljnje investicije i
poslovni razvoj, autorima i izvođačima za dobivanje povoljnijih uvjeta za stvaranje i izvođenje
glazbe, a ljubiteljima glazbe da na najprihvatljiviji način uživaju u glazbi – bilo gdje i bilo kada.
Prema objavljenim podacima tržište snimljene glazbe u Velikoj Britaniji je lani doseglo
vrijednost od 1.1 milijarde funti, a 80 posto snimljene glazbe slušalo se putem streaming
servisa. U brojkama to znači kako je, tijekom 2021. godine, publika Ujedinjenog Kraljevstva
odslušala preko 138 milijardi streamanih pjesama.
"Streaming je transformirao glazbu", naglasila je izvršna direktorica agencije CMA Sarah
Cardell i dodala: "Tehnologija otvara vrata mnogim novim izvođačima kako bi pronašli
publiku, a ljubitelji glazbe mogu pristupiti širokom spektru glazbe, stare i nove, po cijenama
koje su u realnoj vrijednosti poprilično pale."
Jednako tako, ističe se kako je digitalizacija omogućila jednostavnije snimanje i dijeljenje
glazbe pa se broj izvođača u šest godina udvostručio - 2014. ih je bilo 200 tisuća, a 2020.
godine čak 400 tisuća. I svi oni, dakako, ciljaju na isti broj ljudi u istom vremenu. Na taj način,
samo mali broj izvođača može računati na veći prihod - CMA govori kako je za prihod od 12
tisuća funti godišnje potrebno imati mjesečni prosjek od milijun streamanja - većina izvođača
jednostavno nije u mogućnosti doseći te brojke. I s time nemaju veze diskografske kuće i
streaming servisi - odnosno načini njihova poslovanja - već se radi o prirodnom poretku
stvari.
Iz Hrvatske diskografske udruge pozdravljaju ovakve zaključke studije britanske uprave za
tržišno natjecanje jer su, kako navode i sami tijekom donošenja novog Zakona o autorskompravu i srodnim pravima u Republici Hrvatskoj isticali kako je „tržište streaminga
konkurentno, da pruža izvođačima i umjetnicima više načina za objavljivanje svoje glazbe, a
obožavateljima više izbora i vrijednosti negoli ikada ranije“ te dodaju kako su „diskografske
kuće i dalje fokusirane na ulaganje u izvođače i nove snimke“.
Podsjećamo, tijekom donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je
najviše polemike izazvao upravo u glazbenoj industriji, Hrvatska glazbena unija pozivala se
upravo na inicijative izvođača iz Velike Britanije iz koje sada stižu zaključci kako se ne trebaju
provoditi nikakva službena istraživanja tržišta s obzirom da postojeći poslovni model
digitalnog korištenja glazbe ispravno funkcionira za sve dionike glazbene industrije. Iz toga
proizlazi da tvrdnje vodećih ljudi Hrvatske glazbene unije i HUZIP-a (organizacije za
kolektivnu zaštitu izvođača) kojima su obmanjivali hrvatsku glazbenu javnost te svojim
navođenjima izmanipulirali i dio izvođača pozivajući se, između ostalog i na primjer Velike
Britanije, nisu istinite.
Manipulacije s novim hrvatskim Zakonom o autorskom pravu nedavno su pokušane od
strane HUZIP-a i prilikom potpisivanja novih punomoći koje su slane svim izvođačima, a za
koje je Državni zavod za intelektualno vlasništvo naknadno utvrdio da nisu u potpunosti
valjane jer ne ostavljaju na transparentan način slobodu izbora izvođačima na koji način žele
štititi svoja prava – individualno ili kolektivno.
"Nažalost, novi je hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima kada govorimo o
odnosima izvođača i diskografa nedorečen. Pojedine sporne odredbe u praksi su neprovedive,
kao primjerice ona o retroaktivnoj reviziji ugovora, koja će u konačnici (ako je ne ukine
Ustavni sud) gotovo sigurno dovesti do još veće zatrpanosti našeg sudstva uz milijunske
troškove i dugotrajne sporove, a na štetu samih izvođača", ističu iz Hrvatske diskografske
udruge te dodaju da ih „žalosti činjenica da su naši kolege iz Hrvatske glazbene unije i HUZIP-
a djelovale tako manipulativno prema izvođačima s kojima surađujemo i jedni i drugi i da
svjesno od samog donošenja Zakona sprječavaju pravo na izbor o čemu neprestano
upozoravamo. U novom Zakonu možemo reći da gotovo ništa nije sporno osim
retroaktivnosti koja u konačnosti nameće umjesto individualnog prava na izbor svakog
izvođača kolektivno prikupljanje prava od digitalnih glazbenih servisa, a koje može obavljati
samo jedna privatna organizacija u Hrvatskoj, a to je HUZIP".