Svijet je i prije izbijanja pandemije korone već počeo kopniti lagano u svom
gospodarskom i društvenom usponu i razvoju, a sve što se sada događa ukazuje na
oštar pad nošen nepovoljnim svjetskim zbivanjima, ali i onima nacionalne naravi.
Svjetsko gospodarstvo, inovativni zamašnjak, društvene interakcije čini se da su
dosegle svoj vrhunac 2014. i 2015. godine, a sada sve što se gradilo posljednja četiri
desetljeća doživljava svoje propitivanje, ali i propadanje, bez dovoljno kvalitetnih
zamjena postojećeg sustava ili barem dijelovanja onoga što smo poznavali i u čemu
smo živjeli, upravljali svoje živote i djelovanje.
Jer svijet se promijenio više u posljednjih deset godina nego cijelo 20 stoljeće...
Današnje gospodarske i društvene norme, sustavi i okružja nisu više održivi. I to se vidi
na svakom koraku našeg djelovanja i života. Svijet, a poglavito Hrvatska koja tu
zaostaje uvelike mora ulagati u obrazovanje, ali i obnovljive izvore energije, javno
zdravstvo, hranu i poljoprivredu kao nikada do sada prije. Društveni sustav kakav
poznajemo – gdje je država osiguravala obrazovanje, zdravstvo, mirovine – propada i u
njemu nema novaca za sve one koji ga očekuju. A nema ga ni tko zaraditi uslijed sve
veće depopulacije. Novi sustavi i postulati djelovanja još nisu izgrađeni. U prvom redu u
svijesti ljudi, a zatim i institucionalno – uočava futurologinja poduzetništva Sanela
Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.
Ova futurologinja podsjeća i na model pod nazivom World3 koji je 1970-ih razvio MIT
(Massachusetts Institute of Technology), čiji su istraživači predviđali u svojim studijama
kakav bi svijet mogao biti do 2070 godine, a kojega često futurolozi uzimaju kao svoje
polazište za projekcije analiza i djelovanja.
Uzimajući u obzir stalni rast stanovništva, ali i industrijsku proizvodnju, opću
digitalizaciju, industrijalizaciju, informatizaciju, robotizaciju, ali i ono najvažnije -
raspoložive resurse i zagađenje prirode, MIT istraživači su došli do zaključka da nam
dolazi do usporavanja svega oko nas. Dakle - inovacije usporavaju, proizvodnja hrane
pada, broj stanovnika se smanjuje, industrijska proizvodnja se usporava, a resursinestaju. Jedino povećanje će biti u zagađenju okoliša koje se nastavlja i dalje. Uslijed
takvih okolnosti sve tekovine globalizacije koje smo uživali proteklih desetljeća lagano,
ali sigurno gube na svom značaju - upozorava Sanela Dropulić, direktorica poslovne
zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.
Poslovanje, pa tako i poduzetničko, na dosadašnji način gubi na svojoj vrijednosti jer
ono što ga je gradilo gubi na važnosti i uporabljivosti. Prostim rječnikom rečeno –
bliži nam se „game over“ temeljen na onome što su kreatori politika do sada radili
i vrijeme je za zaokret. U vlastitim glavama i djelovanjima za početak, poručuje
Dropulić.
U svemu što se događa postavlja se pitanje hoće li hrvatsko društvo učiniti dovoljno da
se na vrijeme krene rješavati ove probleme koji se s globalne scene prelijevaju i prema
našem egzistencijalnom korpusu. Hoćemo li se pokrenuti ili ćemo i dalje biti društveno
eutanazirani od bilo kakvog djelovanja, osim sporadičnog, partikularnog istupa kada
nama kao pojedincu nužno treba? Rješenja ima – a to je u prvom redu davati poticaje
održivijeg življenja i djelovanja stanovništva. Razloga za optimizam ima jer čovjek
tijekom svog životnog vijeka doživi od pet do sedam izazovnih razdoblja ili kriza
(bilo privatne ili društvene naravi) te ih uglavnom i preživi. Sve je u nama i do nas –
smatra Dropulić.
U prilog tome Dropulić i argumentira navodeći da je povijest vrlo ciklična, pa čak kada
se događaju i ratovi, te da smo puno puta (kao civilizacija, ali i pojedinci) bili u izazovnim
vremenima i krizama - te ih preživjeli. Dakle, gledajući iz povijesne perspektive, postoje
brojni razlozi za optimizam iako nam se čini da je zbog depopulacije uzalud sva
digitalizacija, informatizacija, robotizacija, globalizacija, industrijalizacija...
Svega 100 - 110 godina prije današnjeg dana gotovo cijela Europa bila je u svjetskom
ratu, a zategnutosti političkih odnosa trajale su do 80-tih godina prošlog stoljeća. Imali
smo i takozvanu Veliku depresiju, ali bilježili i izrazitu glad koja je mnoge potjerala
trbuhom za kruhom iz Hrvatske. Vladala je i kuga, ali i španjolska gripa. Bio je tu i naftni
šok 1970-ih.
Misli kako se upravo sada događaju neželjene i izazovne situacije s velikim brojem
neočekivanih, negativnih rezultata su sasvim pogrešne, pa čak se mogu nazvati i
matematičkom iluzijom, ali je jako svojstvena ljudima da upravo tako razmišljaju. No,
život je pun uspona i padova, pa je sasvim smiješno očekivati da živimo u svijetu koji
neće vrludati gore i dole. Živeći u vremenu velike globalizacije, informatizacije, kao i
digitalizacije – oko sebe imamo ciklus vijesti od 24 sata koji pokriva događaje diljem
svijeta. Obraćamo više pozornosti na te događaje i oni izgledaju neposrednije. Stalno
smo u epicentru zbivanja. Suočeni s višestrukim prijetnjama zagađenja okoliša i
ekoloških katastrofa, ruske invazije na Ukrajinu i gospodarskih poremećaja, lako je biti
zbunjen i zabrinut, te očekivati propast svijeta. Iz povijesne perspektivne gledajući, (auzimajući je futurološki za projekcije budućnosti) pesimizam je općenito neopravdan kao
odgovor na vijesti o nepovoljnim globalnim događajima. Jer ma kakav da je svijet danas
– gledajući sve što se događalo samo 100 godina ranije – bolje nam je živjet u ovom
vremenu nego u povijesti. Ali iz nje puno toga možemo naučiti i primijeniti da bi u
budućnosti bolje (pre)živjeli te prevladali izazove koji su pred nama - uočava i
naglašava futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice
Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.
Stoga zaključuje – ako smo u mogućnosti nešto konstruktivno poduzeti –
trebamo djelovati, ako pak nismo – prvo trebamo zaustaviti pesimizam u pogledu
budućnosti.
Jer bolja budućnost dolazi našim kvalitetnim pogledom kojega gradimo već u
sadašnjosti. Misao prethodi djelima, a ako ne djelujemo, teško da ćemo doživjeti uspjeh
kojega želimo. Djelovanje je ključno za napredovanje, izlazak iz izazovnih vremena i
kriza. A poticaj tomu kroz pozitivne primjere djelovanja prvi korak u tome – ističe
direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr i poziva sve
zainteresirane da joj se priduže na besplatnom predavanju, druženju i networkingu pod
nazivom temu „Biti normalan u nenormalno doba!“ koje će se održati u utorak, 20, rujna
2022 godine od 18 do 20 sati u prostorima WESPA poslovnog centra, Heinzelova ul. 60
(ili stražnja strana Zavrtnica 17).
Tags:
Osjeti Hrvatsku