Na današnji dan prije 33 godine, svjetski su se čelnici okupili kako bi usvojili
Konvenciju o pravima djeteta – globalnu potvrdu da su dječja prava ljudska prava koja zaslužuju
jednaku zaštitu.
Vođe vizionari koji su izradili nacrt Konvencije 1989. godine nisu mogli ni zamisliti koliko će se
djetinjstvo stubokom transformirati zahvaljujući digitalnoj tehnologiji i internetu. Međutim,
postavili su temelje koji nam mogu pomoći i u svijetu koji postaje sve digitalniji.
Diljem svijeta djeca sve ranije pristupaju internetu te ga koriste sve duže. U razdoblju od 2010.
do 2020. godine, vrijeme koje su djeca provela na internetu u mnogim se zemljama gotovo
udvostručilo. Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je nagli porast vremena koje djeca provode
pred ekranom, a procjenjuje se da djeca u Europi na internetu provode 6 do 7,5 sati dnevno.
Nedavna istraživanja pokazuju kako većina djece s pametnim telefonima navode da ih koriste
„gotovo čitavo vrijeme“ kako bi se povezali, osobito na društvenim mrežama.
Prednosti ovog korjenitog pomaka su jasne – proširenje pristupa obrazovanju, zabavi i
mogućnostima, ali to su istovremeno i rizici.
Jedno od troje djece na globalnoj razini prijavljuje da je doživjelo zlostavljanje na internetu. U
2020. godini, 33 posto djevojčica i 20 posto dječaka u Europi izjavilo je da su barem jednom
mjesečno svjedočili uznemirujućem sadržaju na internetu. Nedavna istraživanja pokazuju kako je
između 1 i 20 posto djece u dijelovima Afrike i Azije doživjelo barem jedan incident
internetskog seksualnog iskorištavanja ili zlostavljanja između 2020. i 2021. godine.
Djeca su također sve više izložena nevidljivim tehnologijama, uključujući algoritme, prediktivne
analitičke sustave, pa čak i praćenje lokacije – potencijalno kršeći njihovo pravo na privatnost i
gore.
Ironično, unatoč sveprisutnosti koju digitalna tehnologija podrazumijeva, milijuni djece još
uvijek nemaju pristup prednostima interneta. U sve digitalnijem gospodarstvu, utjecaj te
neujednačenosti također će se povećati ako sada ne poduzmemo korake za rješavanje.
Svako dijete ima jednako pravo biti sigurno i uključeno bez obzira odakle dolazi. Sva djeca
zaslužuju priliku napredovati u digitalnom okruženju u kojem se ta prava poštuju i štite. Ovo
predstavlja kamen temeljac prijedloga Europske komisije za Deklaraciju o europskim digitalnim
pravima i načelima, predstavljenog ranije ove godine.
Nedavno usvajanje Zakona o digitalnim uslugama u Europskoj uniji također je svojevrsna
prekretnica. Postavljanjem strogih zahtjeva za digitalne platforme kako bi se zaštitilomaloljetnike na internetu te zabranom oglašavanja i potencijalno štetnog algoritamskog sadržaja
koji je usmjeren djeci, pomoći će u stvaranju sigurnijeg digitalnog prostora.
Uz to, nova Strategija za bolji internet za djecu, digitalni dio EU Strategije o pravima djeteta,
pomoći će osigurati da svako dijete u Europi na internetu bude zaštićeno, osnaženo i poštovano.
U okviru strategije, Europska komisija pokreće razvoj Kodeksa ponašanja za dizajn digitalnih
proizvoda i usluga primjeren dobi i u proces razvoja uključit će djecu. Također će promovirati
učinkovite alate za provjeru dobi i pomoći zemljama u razmjeni dobrih praksi za obrazovanje o
medijskoj pismenosti.
Zaštita djece na internetu i povećanje njihova pristupa digitalnom učenju i drugim mogućnostima
također je snažan fokus UNICEF-ova rada u cijelom svijetu. To se ostvaruje kroz partnerstva s
vladama za razvoj politika i pravnih okvira poput onih u EU, potporu ministarstvima
obrazovanja za promicanje dječje digitalne pismenosti i vještina online sigurnosti, te zajednički
rad s liderima u industriji na pronalaženju inovativnih rješenja koja pružaju sigurnost djece na
internetu.
Putem programa kao što je Global Kids Online i projekata kao što je Disrupting Harm, UNICEF
također pomaže u izgradnji baze o digitalnim pravima djece s ciljem razumijevanja kako
digitalna transformacija društva utječe na živote i dobrobit djece.
UNICEF također surađuje s partnerima u vladama i tehnološkoj industriji na tome da se svakom
djetetu omogući pristup digitalnom učenju. Na primjer, Giga koristi UNICEF-ovo iskustvo u
obrazovanju i nabavi, ITU-ovu stručnost u regulaciji i politici te sposobnost privatnog sektora da
brzo primjenjuje tehnološka rješenja za povezivanje svake škole u svijetu s internetom. The
Learning Passport, digitalnu platformu za učenje koja je pokrenuta 2018. godine kako bi se
dosegla raseljena djeca, sada koristi više od 2 milijuna djece u 17 zemalja.
Ova se tema tiče svih stoga su se kreatori politika, čelnici industrije, stručnjaci u obrazovanju,
roditelji te djeca i mladi okupili krajem listopada na Forumu za sigurniji internet u Bruxellesu
kako bi razgovarali o tome kako internet učiniti boljim mjestom za djecu.
Osnaživanje je ključno. Moramo podučiti djecu, te njihove roditelje, skrbnike i učitelje, kako
prepoznati rizike na internetu, razumjeti što je stvarno, a što lažno te kako maksimalno iskoristiti
digitalne prilike. Centri za sigurniji internet diljem Europe pomažu upravo u tome, uključujući
osiguravanje platforme za mlade ljude da izraze svoje zabrinutosti i promišljanja. Svaka bi
zemlja trebala razmotriti građenje sličnih digitalnih mreža podrške.
Online zaštita, digitalno osnaživanje i digitalna uključenost globalni su izazovi. Udruživanjem
snaga možemo učinkovitije i djelotvornije rješavati te probleme. Naš cilj ne smije biti ništa
manje od sigurnog, zaštićenog i pouzdanog digitalnog prostora kao temelja našeg digitalnog
društva – za svako dijete i za svakoga, posvuda.
Tags:
UNICEF