Tradicija kićenja božićnog drvca duboko je ukorijenjena u kulturi hrvatskog društva.
Prema povijesnim dokazima smatra se da je kićenje bora krenulo u 16. stoljeću kod
obitelji plemićkog staleža s prostora današnje Njemačke.
Taj tada izrazito novi običaj kićenja drvca za Božić, počinje se širiti diljem kršćanskog
svijeta. Zbog ljepote koju unosi u domove, taj se običaj zadržao i do danas, posebice
u prosincu kada kreće „navala“ na božićna drvca diljem Hrvatske, u potrazi za onim
najpoželjnijim, najljepšim, ali i najaktraktivnijim.
No je li naš izbor uvijek i najkvalitetniji da bi božićno drvce „zasjalo“ pravom ljepotom
blagdana u prosincu?
U prošlosti naši djedovi i bake kitili su zimzeleno raslinje koje su pronašli u okolici
svojih domova, u šumama pokraj kojih su živjeli.
Vješti su bili i u ukrašavanju, za što su često (a neki se još toga i živo sjećaju) koristili
sušeno voće, razne bobice. Kasnije su stigle i staklene kuglice. Sve kako bi Božić
bio što svečaniji i veseliji. Iz priča naših djedova i baka možemo razaznati da je
odlazak u šumu po božićno drvce bio poseban trenutak okupljanja obitelji koji se
pamti čitav život.
U današnje vrijeme rijetki odlaze u šume, a božićna drvca se nudi gotovo na svakom
koraku. Najčešće se za Božić kite smreke i jelke, no moguće je okititi i druge vrste.
Kako u tako velikom izboru drvca izabrati najkvalitenije, kako bi što dulje imali
ugođaj najljepšeg blagdana u našem domu?
Savjete o tome pruža jedan od prvih članova poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku
(nekadašnji član Ženskog poduzetničkog centra) Fran Poštenjak iz Jastrebarskogprvi hrvatski doktor za drveće, stručnjak u području hortikulture i vlasnik tvrtke
Arboring iz Jastrebarskog o kojemu više možete pogledati i na ovom video linku
https://fb.watch/cYLBSJ9bN4/
„Popularnije vrste smreka kao božićna drvca su obična smreka, bodljikava smreka,
pančićeva omorika. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto
grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na
selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti
odbacivanje iglica što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje
imaju četvrtaste ušiljene i tvrde iglice na koje se lako nabosti, iako pančićeva
omorika ima plosnate iglice koje su mekše i zbog toga manje bodljikave. Smreke
imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od
tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod
bodljikave smreke te tamnozelenih sa dvije pruge pući kod Pančićeve omorike“ –
analizira Fran Poštenjak (30) - prvi hrvatski doktor za drveće.
Ističe i da jele kao božićna drvca u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka. Iglice jela
su najčešće urezanog vrha, odozdo s dvije izražene bijele pruge i znatno mekanije
od smreka, međutim, jela znatno bolje zadržava iglice od smreka. Grane jela
savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina
kavkaska jela sve je popularniji izbor za kupnju. Nju odlikuju sjajne tamnozelene,
odozdo rasčešljane iglice. Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno
spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke.
Ujedno i savjetuje oko kupovine božićnog drvca i odabir položaja za postavljanje
drvca, koji je za njegovo trajanje gotovo jednako važan, kao i sam odabir vrste drvca.
„Potrebno je da drvce prilikom postavljanja bude udaljeno od izvora topline jer
upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Potrebno je izmjeriti visinu stropa i
odbiti visinu stalka i vršnog ukrasa kako biste izabrali idealno visoko stabalce. Kako
biste izabrali savršeno stabalce, nemojte čekati zadnji trenutak za kupnju. Pri tome
obratite pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako bi
stalo u Vaš stalak. Otiđite po svoje božićno drvca barem nekoliko dana prije Božića i
provjerite je li stablo svježe na način da rukom lagano prođete po iglicama koje ne bi
smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Također, razgovarajte s
prodavačem i informirajte se koliko dugo stabalca stoje bez vode. Uskladištite
božićno drvce u zaštićenom i prohladnom prostoru. Potrebno je stablu dati izvor
vode stoga ga možete postaviti u stalak sa vodom.Dan prije nego što ga okitite obavezno odrežite donja 2-3 cm debla jer se može
dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu.
Kako biste izbjegli opasnost provjerite sve električne ukrase kojim ćete okititi drvce.
Kada okitite stablo, svakako provjeravajte ima li vaše božićno drvce dovoljno vode u
stalku. Stablo koje ostane bez vode brže će odbacivati iglice. Kako biste smanjili
isparavanje vode, možete i sniziti temperaturu prostorije u kojoj je božićno drvce te
obavezno prije odlaska na spavanja ugasite lampice na stabalcima“ – savjetuje prvi
hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak.
Tags:
Osjeti Hrvatsku