Inflacija i potencijalni pad životnog standarda vodeći su
izazovi za građane Hrvatske, pokazali su rezultati istraživanja MasterIndex koje je za
Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve. Ipak, većina ispitanika izvještava
o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prošlom godinom. Povećanje
potrošnje zabilježeno je u skoro svim kategorijama, dok su građani pronašli načine za uštedu
kroz kupnju na akcijama, usporedbu cijena i češće pripremanje obroka kod kuće.Istraživanje otkriva da inflacija, odnosno rast cijena, predstavlja najveću brigu za 64%
ispitanika. Smanjenje životnog standarda također je značajan izvor zabrinutosti koji utječe na
gotovo trećinu ispitanika.
Kriminal i korupcija su visoko na listi briga građana (22% građana izražava veliku
zabrinutost), a na popisu su se našli i privikavanje na euro (12%), zagađenje i ekološke
katastrofe, povećanje broja izbjeglica (po 10%) te pad kvalitete obrazovanja (8%). Građane
više ne brine pandemija niti neka druga zdravstvena prijetnja.
Mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu nemogućnosti plaćanja vlastitih
troškova i povećanja stope nezaposlenosti ili gubitka posla, dok osobe srednje i starije dobi
više od prosjeka zabrinjavaju poremećaji u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda
te kriminal i korupcija.Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u
odnosu na prethodnu godinu. Više je zaposlenih - onih koji rade za nekog drugog (73%, rast
za 5%), dok je udio samozaposlenih 9%. Upravo u tom segmentu veći je udio onih koji nisu
osjetili nikakve ekonomske posljedice niti se boje loših ishoda po njihovo poslovanje.
Kada se osvrnemo na financijsku situaciju kućanstava, 34% ispitanika smatra da im je
financijska situacija lošija nego prije godinu dana, s naglaskom na starije osobe s nižim
obrazovanjem. No, postoji i optimizam - 27% ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj
situaciji.
U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji. Više je onih koji očekuju da
će im financijsko stanje kućanstva biti bolje (31%, rast za 5%). S druge strane, iako 23%
očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje nego godinu dana
ranije (pad za 17 postotnih bodova).Rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i
inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87% kućanstava ispitanika. Od tog broja,
43% navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44% navodi da je malo veća. 10%
Objava za medije
ispitanika navodi da im je potrošnja kućanstva na jednakoj razini kao i prije, a 3% je smanjilo
troškove.
Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz
2022. Tako primjerice čak dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za
pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije. Na putovanja manje nego prije troši čak
37% ispitanika, a na restorane 42% ispitanika. U padu je i dostava hrane (39% ispitanika na
ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kino i koncerti (38%). Osim na
namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.
„Porast potrošnje u gotovo svim kategorijama svjedoči o dinamici tržišta. Kako bi uspješno
odgovorili na raznolike potrebe potrošača, trgovci su suočeni s imperativom integracije
različitih kanala poslovanja“, naglasila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
„Kombiniranje tradicionalnog poslovanja s digitalnim, uz pružanje širokog spektra metoda
plaćanja, pomaže u uspostavljanju snažnijih veza s kupcima, širenju svijesti o brendu,
diversifikaciji asortimana i prilagodbi cijena specifičnim zahtjevima tržišta. Naš cilj u
Mastercardu je da naši partneri - bilo da su to banke, fintech tvrtke, telekomunikacijske
kompanije ili trgovci - imaju sredstva i podršku za uspješnu prilagodbu ovom dinamičnom
okruženju.“Kako bi prevladali negativne efekte inflacije, ljudi se angažiraju na različite načine s ciljem
ušteda. Najčešće se radi o kupnji na akcijama i rasprodajama (63%), uspoređivanju cijena u
različitim trgovinama (55%) i češćoj pripremi obroka kod kuće (47%). Nešto više od trećine
ispitanika smatra da nije vrijeme za veća ulaganja (37%), štede korištenjem uređaja u
vrijeme jeftinije struje (36%) ili su općenito usmjereniji na uštedu energije više nego prije
(33%).
Istraživanje je također otkrilo da su žene sklonije različitim načinima uštede u usporedbi s
muškarcima – kupnji na akcijama ili rasprodajama, odricanju od kupnje kućanskih aparata,
usmjerene su na uštedu energije i prodaju stvari koje ne koriste.
Tags:
Mastercard