Osobe s određenim kroničnim bolestima i drugim visokorizičnim stanjima i
dalje su pod povećanim rizikom od težeg kliničkog tijeka bolesti COVID-19 1 , unatoč tome što je
proglašen kraj globalnog izvanrednog stanja zbog pandemije COVID-19 u svijetu i kraj epidemije u
Hrvatskoj. 2,3 Virus, upozoravaju stručnjaci, nije nestao, nego je i dalje među nama, a studije pokazuju
da su visokorizične skupine izložene komplikacijama i težim ishodima bolesti u slučaju zaraze. 1,4
Riječ je o visokorizičnim skupinama, u koje spadaju osobe starije od 60 godina te osobe s kroničnim
bolestima i imunološkim poremećajima, zbog čega su izloženije težim posljedicama u odnosu na
ostatak populacije. 1,4,5 Njima je posvećena kampanja “ŽIVJETI S COVIDOM”, koja skreće pozornost
na izloženost i ugroženost rizičnih skupina, a ujedno educira javnost o čimbenicima rizika, poznavanju
rizičnih skupina i mjerama koje je potrebno poduzeti, kako bi se smanjili teži ishodi bolesti. Zato je
važno naučiti živjeti s koronavirusom.“I službeno je proglašen kraj epidemije. Društvo je odlučilo da je vrijeme za život s bolešću, za suživot
s novim koronavirusom, da se COVID-19 tretira kao virusna prehlada i gripa i da to više nije
društveno ugrožavajuća bolest. No, ne treba zaboraviti na vrlo ranjivu manjinu u društvu, kao što su
osobe s teškim imunološkim poremećajima i druge visokorizične osobe. „Za njih COVID-19 i dalje
može biti ugrožavajuća bolest”, rekao je prof. dr. sc. Josip Begovac, član Upravnog odbora Hrvatskog
društva za infektivne bolesti HLZ-Hrvatskog liječničkog zbora na konferenciji za novinare u povodu
kampanje "ŽIVJETI S COVIDOM”.
Procjenjuje se da je gotovo 22 posto svjetske populacije među skupinama s povećanim rizikom od
progresije bolesti COVID-19 u teški oblik, što također predstavlja i značajan udio stanovništva u
Hrvatskoj. 1
Prof. Begovac je pojasnio da su to osobe s teškim imunološkim poremećajima, primatelji
transplantiranih organa, bolesnici s aktivnim malignim bolestima, autoimunim bolestima te oni koji
primaju biološke lijekove koji, primjerice, djeluju protiv limfocita B i druge imunosupresivne ili
imunomodulatorne lijekove. 4-6 Kod imunokompromitiranih pacijenata može se očekivati teži oblik
bolesti COVID-19 i često njezin produljeni tijek, jer virusna faza bolesti može biti vrlo duga. 7 Stoga su
osobe s teškim imunološkim poremećajem također potencijalni izvor novih varijanti SARS-CoV-a 8,9 ,
naglasio je prof. Begovac.Broj ljudi koji su još uvijek ugroženi nije mali. Riječ je o ljudima koji su imunokompromitirani ili rizični iz
različitih razloga. 1 Među ranjivom populacijom, kod koje COVID-19 može biti teži, s većom potrebom
za hospitalizacijom i većom smrtnošću, uglavnom su starije osobe, bolesnici s pridruženim bolestima
(kronična bubrežna bolest, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti, arterijska hipertenzija, kronična
opstruktivna bolest pluća i druge kronične bolesti dišnog sustava), osobe s prirođenom ili strečenom
imunodeficijencijom i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom. 4,5
“Većina ljudi ima osjećaj da je koronavirus praktički nestao ili da svi zaraženi imaju blagu bolest. Za
većinu zaraženih vrijedi da su simptomi blagi i da bolest brzo prolazi. S druge strane, u društvu
imamo ne tako rijetke osobe s kroničnim bolestima i drugim čimbenicima rizika za teži tijek bolesti. Kod njih se može javiti infekcija donjeg dišnog sustava uz respiratorno zatajenje i razvoj kliničke slike
kakvu smo susretali u prethodnim valovima pandemije. Moguće su ozbiljne komplikacije, neki
pacijenti zahtijevaju dugotrajno bolničko liječenje, a kod nekih bolest nažalost može završiti i smrću.
Stoga je važno podići svijest javnosti podsjećanjem da je virus još uvijek među nama i da moramo
naučiti živjeti s njim. Naš je posao zaštititi najranjivije članove našeg društva i svatko od nas treba
preuzeti dio odgovornosti. Moramo znati da danas imamo mogućnost spriječiti teži tijek bolesti,
hospitalizaciju, pa i smrt“, upozorio je prof. Begovac.Pitajte svog liječnika imate li čimbenike rizika za teži oblik COVID-19?
Mnogi nisu ni svjesni da spadaju u rizičnu skupinu, pa je potrebna šira edukacija. Oboljeli trebaju
razgovarati sa svojim osobnim liječnikom i provjeriti imaju li neki od čimbenika rizika za napredovanje
bolesti u teži oblik COVID-19. 4,5
„Kao liječnici obiteljske medicine imamo najbolji uvid u zdravstveno stanje naših bolesnika, upoznati
smo s njihovim kroničnim bolestima i obiteljskim anamnezama pa im možemo dati potpunu
informaciju i savjetovati ih je li, primjerice, netko tko ima povećanu tjelesnu masu ili povišeni krvni tlak
pod većim rizikom od teškog oblika bolesti COVID-19. Osim što je važno da su pacijenti upoznati sa
svojim rizikom, vrlo je važno da se u slučaju infekcije pravovremeno jave svom liječniku kako bi se na
vrijeme poduzelo sve da do težeg tijeka bolesti niti ne dođe“, 1,9 rekla je doc. dr. sc. Valerija Lang
Bralić, dr. med., specijalist obiteljske medicine.
Osnovna poruka kampanje je da COVID ne bira i da moramo naučiti živjeti s virusom, zbog čega je
važno da rizični pacijenti znaju kako pravodobnim testiranjem i ranom dijagnostikom mogu spriječiti
teški oblik bolesti i hospitalizaciju, kao i nepovoljne ishode. 4-6
Tags:
ŽIVJETI S COVIDOM