Grad Dugo Selo jedan je od četiri hrvatska grada koji je 2022. godine zabilježio veći broj rođene djece u odnosu na broj preminulih stanovnika.

Grad je izradio demografsku studiju pod nazivom "Suvremeni demografski izazovi" čiji su rezultati i zaključci predstavljeni na današnjoj konferenciji za medije. „Grad smo koji po svim podacima raste i razvija se u pozitivnom smjeru. Puno toga se gradi i izgradit će se. No to nije ništa bez ljudi, to je osnovno. Zaposlili smo mnogo stručnjaka u svim područjima, od ekonomije do građevinarstva i društvenih djelatnosti, dajemo mnogo u socijalne programe, kulturu, infrastrukturu, sport…sve što treba za grad sa sigurnim obiteljskim životom“, rekao je gradonačelnik Nenad Panian koji u svim projektima sluša građane. „Ako ljudima koji ostaju u Hrvatskoj ne usadimo ljubav i odgovornost prema Domovini, nećemo imati napretka.“

Najavio je kako će uskoro krenuti gradnja Centra za podršku obitelji koji će imati ulogu jačanje obiteljskih vrijednosti i zajedništva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Dugo Selo ima vitalni indeks od 120, što ga svrstava među gradove s najvišim prirodnim prirastom u Hrvatskoj. U među popisnom razdoblju 2011. – 2021. ima apsolutno i relativno najveći porast stanovnika od svih administrativnih gradova Zagrebačke županije. Studiju je izradio priznati hrvatski demograf prof. Stjepan Šterc, koji je istaknuo kako je Dugo Selo na samom vrhu po nizu pokazatelja. „Od 2017. godine se promijenio trend prirodnog kretanja stanovništva. U Dugom Selu su pokazatelji nataliteta i prirodnog kretanja stanovništva išli su iznimno pozitivnom smjeru. Imigracija mladog stanovništva, obitelji s djecom te obrazovanog stanovništva je ovdje iznimna. Doseljavanje u Dugo Selo iznimno je bitno i za budućnost i sve buduće odluke i politike“, rekao je Šterc.

Dugoselska demografska obilježja izdvojena prema posljednjem među popisnom razdoblju i u kraćem vremenu nakon njega, jasno ukazuju na velike posebnosti na kojima je moguće definirati demografsku strategiju i postaviti revitalizacijske poticajne modele.

Radimo sve stvari bitne za razvoj vlastitim radom i na dobrim primjerima, razvijamo grad na europski način. Mladi ljudi odlaze u Europu da bi im bilo bolje. Zašto Europu ne dovedemo ovdje da im bude dobro?! To je osnovna nit vodilja. Ako mladi ovdje ne vide perspektivu, nećemo ih zadržati. Mi se bavimo građanima i moramo znati što oni žele. Moramo učiti od drugih i poticati jedni druge na pozitivne promjene kako bi imali zadovoljne građane koji ugodno žive u blizini metropole“, istaknuo je Panian.

Prof. Šterc nadovezao se kako veliki gradovi postaju teret modernom načinu života, pa se u prigradskim urbaniziranim zonama povećava broj stanovnika u koje dolazi mlada populacija iz gradskih sredina. „Osjećaj slobode u prostoru i vremenu postala je nova vrijednost. Taj osjećaj nalazi se u ovakvim prostorima poput Dugog Sela gdje ne primjećujete brzinu prolaska vremena oko vas.“ Nada se kako će se pozitivni trendovi i smjerovi prepoznati i u drugim dijelovima zemlje kako bi svi zajedno išli u dobrom smjeru.

Uočljivost promjena trendova i pozitivnih odstupanja od hrvatskog i županijskog prosjeka i prostorne pozicijske posebnosti u zagrebačkoj aglomeraciji, unatoč nizu negativnih među popisnih pokazatelja, omogućuje spoznaju o revitalizacijskim mogućnostima te potvrđuje potrebu planskog i poticajnog usmjeravanja najvažnijih dugoselskih procesa.

Prednosti Dugog Sela uočene Studijom:

1. Grad Dugo Selo ima u među popisnom razdoblju 2011.-2021. apsolutno i relativno najveći porast broja stanovnika od svih administrativnih gradova Zagrebačke županije.

2. Naselje Dugo Selo je jedino samostalno naselje u okviru gradsko-administrativnih međa koje nema depopulaciju u istom razdoblju.

3. Grad Dugo Selo ima u istom među popisnom razdoblju i godinu nakon njega prirodni rast stanovništva, dok je prirodni pad zabilježen samo u jednoj godini.

4. Grad Dugo Selo ima nakon 2021. godine jasno izražen trend porasta rodnosti, pad smrtnosti i prirodni rast stanovništva.

5. Grad Dugo Selo ima najveću pozitivnu migracijsku bilancu u doseljavanjima iz druge županije i odseljavanjima u drugu županiju.

6. Grad Dugo Selo ima u istom razdoblju negativnu vanjsku migracijsku bilancu, ali s pojavom pozitivne nakon 2021. godine.

7. Najveći broj radnih dnevnih i tjednih migranata Grada Dugog Sela radi u drugoj županiji.

8. Brojnost učenika osnovnih škola u dnevnoj migraciji prevladava nad učenicima srednjih škola, dok u tjednoj prevladavaju studenti.

10. Najveći broj zaposlenih stanovnika Grada Dugog Sela radi u trgovinama na veliko i na malo te popravku motornih vozila i motocikla.

11. Nakon 2018. godine jasno je uočljiv trend porasta zaposlenih u Gradu Dugom Selu.

12. Grad Dugo Selo ima u posljednjem među popisnom razdoblju E1 tip općeg kretanja stanovništva ili emigraciju, ali s pojavom uzlaznog trenda nakon 2021. godine po oba parametra koji određuju tipizaciju.

13. Grad Dugo Selo ima prema tipu dobnog sastava stanovništva po popisu stanovništva 2021. godine tip 6 ili duboku starost, kao i sva njegova samostalna naselja, ali također s pojavom uzlaznih trendova za kategorije koje određuju tipizaciju.

14. Grad Dugo Selo ima prema posljednjem popisu stanovništva najveći udo mladog stanovništva starog 0-19 godina i najmanji udio stanovništva starog 60 i više godina od svih gradova i općina Zagrebačke županije.

15. Grad Dugo Selo ima veći udio fertilnog ženskog stanovništva i radno aktivnog u ukupnom od hrvatskog i županijskog prosjeka.

16. Grad Dugo Selo ma veći udio srednje i visoko obrazovanog stanovništva u ukupnom od hrvatskog i županijskog prosjeka.

17. Grad Dugo Selo ima također u promatranom razdoblju smanjivanje brojnosti učenika osnovnih i srednji škola, ali je to u odnosu na Hrvatsku o Zagrebačku županiju relativno 2 do 3 puta manje.

18. Grad Dugo Selo ima po popisu stanovništva 2021. godine najveći udio obiteljskih kućanstava, ali i samačkih u usporedbi s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.

19. Predviđanja rasta ukupnog stanovništva Grada Dugog Sela primarno se temelje na rastu naselja Dugo Selo i unutrašnjoj imigraciji stanovništva.

20. Demografski je i pozicijski potencijal Grada Dugog Sela postojan i traži provođenje populacijskih poticaja po oba revitalizacijska modela.

Cjelokupna Studija će uskoro biti dostupna svima na pregled na web stranici Grada.

Noviji Stariji

Obrazac za kontakt