Baranja jedinstvena regija Hrvatske, omeđena Dravom i Savom, podijeljena hrvatsko-mađarskom granicom s jedinstvenim prirodnim ljepotama, netaknutim pejzažima, ali i plodovima rada vrijednih ljudi koji je nastanjuju od davnina dio je Hrvatske koju je divno posjetiti cijele godine. Ona vam pruža jedinstveno gostoprimstvo pričajući priču o tradiciji, prošlosti i budućnosti, ali i običajima koji se pažljivo čuvaju i prenose s generacije na generaciju. Ovdje ćete čuti priču o vinogradima koji su zasađeni još u vrijeme Rimskog carstva kad je car Prob zasadio prvi trs vinove loze, a koji danas imaju specifičan okus (zahvaljujući posebnim položajima Banovo brdo specifičnim po smještaju brda i strukturi tla) čineći jedan od važnih segmenata turističke ponude ovog kraja. Ovdje ćete čuti priču i o baranjskoj crvenoj paprici, fiš paprikašu, šaranu na rašljama, ali i zvijezdi svakog stola - Baranjskom kulenu koji je ujedno i nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu i iznimnost.
Kako prepoznati pravi kulen, ali i koji nosi titulu
najboljeg od najboljeg za ovu godinu otkriveno je u malom baranjskom
selu Branjin Vrh poznatom po jedinstvenoj Kući
Baranjskog kulena.
Upravo ovdje održan je prvi Festival
kulena u
sklopu kojega su dodijeljene i nagrade Drugog nacionalnog
ocjenjivanja kulena. Vrijedni kulenari predstavili su tako svoje
'blago', a ocjenjivačku komisija u sastavu prof.dr.sc.
Goran Kušec, prof.dr.sc.
Krešimir Mastanjević, Miodrag Komlenić, Matej Perkušić i Vlado
Ćorić među brojnim kulenima odabrali su najbolje. Nagrađeno je
čak 33 proizvođača (13 zlata i 18 srebra), a glavni laureati
ovogodišnjeg ocjenjivanja bili su viceprvak Mato Petričević i
njegova firma PP BZ Babogredski Feniks, dok je šampionsku nagradu
osvojio Stanko Josipović iz Koritne i njegov obrt Euro-farm.
"Naša
udruga posvećena je proizvodnji i promociji kulena više od petnaest
godina. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla za Baranjski kulen
bio je jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u EU pa
su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO. Posebno sam ponosan
jer su svi članovi Udruge koji su certificirani za proizvodnju
Baranjskog kulena i koriste oznaku ZOZP (OPG Šarošković, OPG
Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i
Belje plus), na ovom ocjenjivanju osvojili zlatnu medalju i time
pozicionirali Baranju u središte proizvodnje vrhunskog kulena u
Hrvatskoj'' -
istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača
kulena - Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje ne krijući
oduševljenje izvrsnim rezultatima baranjskih kulenara na 2.
nacionalnom ocjenjivanju kulena.
Po čemu je Baranski kulen
toliko poseban? Delicija koja se u Baranji proizvodi još od 19.
stoljeća, posebno je pripremljen suhomesnati proizvod za kojeg se
recepti prenose s generacije na generaciju. Standardno Baranjski
kulen se proizvodi u devet koraka i s pomno odabranim namirnicama -
najbolji komadi svinjskog mesa, miješaju se s posebnim kombinacijama
začina među kojima dominiraju crvena paprika i papar koji su ujedno
i zaslužni za njegovu specifičnu aromu. Od najboljeg komada mesa pa
do Baranjskog kulena treba proći nekoliko faza u kojima se i dalje
čuva tradicija. Kako to izgleda pokazao je kulenar Dejan Šarošković,
član udruge Baranjski kulen s pogonom za preradu mesa i pušnicom
koja se nalazi u Kući Baranjskog kulena, objašnjavajući kako
izgleda postupak proizvodnje. Od pripreme nadjeva po starom
obiteljskom receptu, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa
sve do dimljenja i sazrijevanja. Važno je napomenuti kako je svaki
Baranjski kulen zapravo ručni rad, a unutrašnjost mu sve češće
nalikuje cvijetu. U Baranji ga često režu na polovice kako bi se
lakše odvojio od ovitka. Kako ga sljubiti s vinima? Na ovo pitanje
odgovorili su Damir Zrno, enolog i sommelier i Tomislav Panenić,
direktor udruge Graševina
Croatica na
radionici Sljubljivanja kulena i vina, za koju se tražilo mjesto
više.
Iako je riječ o prvom Festivalu kulena u
organizaciji Turističke zajednice Baranje, interes za ovu
manifestaciju pokazali su mnogi. U Branjin Vrh tako su stigli brojni
domaći znatiželjnici želeći kušati kulene svojih sugrađana,
gastroljupci iz cijele Hrvatske, ali i političari koji vide veliki
potencijal u ovom festivalu. Tako su na svečanom otvorenju bila dva
zastupnika u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler,
troje hrvatskih zastupnika Goran Ivanović, koji je ujedno bio i
izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Nataša Tramišak i Marijana
Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Na
okrugom stolu sudjelovao je i Tugomir Majdak, državni tajnik u
Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik
predsjednika Vlade RH, ali i gradonačelnik Belog Manastira
Tomislav Rob koji je istaknuo namjeru Gradske uprave Belog Manastira
da Festival kulena učini tradicionalnim festivalskim događanjem
koje će ljubiteljima domaćih suhomesnatih proizvoda dati razlog za
dolaskom u Baranju i Beli Manastir.
„Komunikacijska
platforma Osječko-baranjske županije je: Na istoku je Hedonizam,
što znači sljubljivanje hrane, vina i događaja, čemu upravo kulen
može dati značajan doprinos. Poruka kulenarima je jednostavna –
udružite se čak i ako se ne morate udruživati i tako razvijajte
sve dijelove proizvodnog lanca, budite inovativni u promidžbi i
prodaji, a svoj proizvod učinite konkurentnim i prepoznatljivim“,
rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije.
Kako je Baranja jedinstvena i drugačija, kad dotaknete njezino srce
(kako mnogi opisuju unutrašnjost kulena) sljubljujući ga s
finom graševinom i komadom kruha, krenite u istraživanje. Uz
ljepote Belog Manastira, grada s velikim potencijalom i brojnim
mladim koji ga nastanjuju, zavirite u Zmajevac u kojem vas čekaju
vinari poput mladog Ivana
Gerštmajera s
podrumom i kušaonicom koja priča više stoljetnu priču o
obiteljskom nasljeđu i predanom radu u vinogradu, prošećite
jedinstvenim Zmajevcem u kojem će vas oduševiti priča o gatorima,
podrumima ukopanim u zemlju te ozidani ciglama. U ovom selu su gatori
vinski podrumi, ali i posebno dizajnirane kućice za odmor. U samom
centru nalazi se kuća za odmor Ondine (s
podrumom ukopanim u zemlju i katom preuređenim u divan apartman), a
na ulazu u Zmajevac, Oaza mira koja je spoj nekoliko kućica s
gatorimama i mjestom na kojem možete prespavati. Kad ste u Baranji
znajte da ćete kušati okuse koji su jedinstveni - neki će vas
vratiti u prošlost poput fiš paprikaša Baranjske
kuće u
Karancu, jedinstvene i po Ulici zaboravljenog vremena na kojoj
se pričaju priče o prošlosti koje oživljene žive za budućnost.