Iza nas je burna 2020. godina, obilježena pandemijom COVID-19 i potresima, koja je ostavila trag i
izmijenila živote mnogih, doslovce, preko noći. Bila je to prva godina bez nominacija otkako se bira
Žena godine. Izbor za Ženu godine 2020. nametnuo se kao logičan slijed događaja koji su obilježili
tu tešku godinu. Alemka Markotić, žena čije nam je lice na malim ekranima cijelu prošlu godinu
ulijevalo nadu i sigurnost, s pravom je ponijela laskavu titulu.
Ove godine se ipak vraćaju nominacije žena koje su svojim zalaganjem i trudom znatno
unaprijedile naše društvo i potaknule značajne promjene. Na popisu nominiranih našle su se: Maja
Mamula, Antonija Petričušić, Romana Matanovac Vučković, Blaženka Rogan i Mateja Medlobi.
Dr. sc. Maja Mamula već više od 20 godina bavi se problematikom seksualnog nasilja, rodno
uvjetovanog nasilja i seksualnosti, na čemu radi u okviru Ženske sobe – Centra za seksualna prava.
Jedna je od vodećih psihologinja, predavačica, istraživačica i pokretačica javnih politika, vezanih uz
suzbijanje seksualnog nasilja. Zaslužna je za razvoj programa prevencije seksualnog nasilja za škole,
a zahvaljujući njenim naporima, izmijenjen je Kazneni zakon, koji sada dodatno štiti žrtve, a
počinitelje brže i strože kažnjava.
Doc. dr. sc. Antonija Petričušić docentica je na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu,
članica Savjetodavnog odbora koji nadgleda primjenu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu
nacionalnih manjina te Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice. Tijekom pandemijskog
razdoblja upozoravala je na neravnopravnosti u održavanju i sudjelovanju na nastavi na daljinu,
sudjelovala u pokretanju inicijative za pravo djece na besplatan obrok, uvela je izborni kolegij o
ženskim pravima na Pravnom fakultetu u Zagrebu te je jedna od suosnivačica LGBTIQA+ udruge Za
Pravo.
Prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković izvanredna je profesorica na Katedri za građansko
pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica poslijediplomskog interdisciplinarnog
Za Klijenta Zaposlena:
Martina Papak
Abeceda komunikacije d.o.o.
e-mail: martina@abeceda-komunikacije.hr
mob: ++385 95 393 3899
specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo, a predaje i na dvama akademijama: dramskih
umjetnosti i muzičkoj. Savjetnica je ministrice Nine Obuljen Koržinek i voditeljica radne skupine za
izradu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Prva je žena na čelu Hrvatskog glazbenog
zavoda, najstarije hrvatske glazbene institucije, koju je u kratkom roku postavila na noge nakon
loše financijske situacije, a potom i pandemije i potresa koji su dodatno narušili stanje zgrade.
Mr. sc. Blaženka Rogan menadžerica je ljudskih potencijala koja je svoju profesionalnu karijeru
posvetila problemu mobinga na radnome mjestu. Trenerica je za poslovne procese i mirenje,
uspješno provodi sudska vještačenja i vodi postupke mirenja u individualnim i kolektivnim radnim
sporovima. Članica je Odbora za rad i mirovinski sustav i Povjerenstva za ravnopravnost spolova
grada Zagreba te predsjednica Udruge Mobing Stop.
Mateja Medlobi magistrica je socijalne politike i akreditirana parlamentarna asistentica u uredu
zastupnika Predraga Freda Matića u Bruxellesu. Prati rad dva odbora – Odbora za prava žena i
rodnu ravnopravnost (FEMM) i Odbora za kulturu i edukaciju (CULT). Uz odbore, Mateja prati i rad
Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Arapskim poluotokom (DARP). Područja interesa i
ekspertize su joj europska socijalna politika s fokusom na rodnu ravnopravnost i obrazovne
procese. Koordinirala je procese izrade Rezolucije o stanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i
prava u EU, koja apelira na države članice da uvedu sveobuhvatni seksualni odgoj za mlade, bolju
dostupnost kontracepcije te siguran i legalan pobačaj.
Izbor je težak, ali uvjereni smo da je svaka od tih žena svojim radom, trudom i postignućima
ostavila znatan trag u našoj zajednici, pomogla našem društvu kad mu je pomoć zaista bila
najpotrebnija. Također, vjerujemo da su osvijestile i ojačale brojne žene, ukazavši im na
problematiku s kojom se često susreću, a nemaju se hrabrosti suočiti te ih potaknule na pozitivne
promjene.