Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju
„Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost“
koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih
jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc.
Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen
razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.
Rezultati studije napravljene kao korak u poticanju održivog turizma i integraciji turizma u širi
kontekst gospodarskog razvoja zemlje, predstavljeni su na panel-raspravi na kojoj su
sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice, Ekonomski institut, Zagreb, Maja
Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica
Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u
Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke
destinacije u Ministarstvu turizma i sporta, dok je moderator bio TV voditelj i urednik Zoran
Šprajc.Turizam je najznačajniji hrvatski ekonomski sektor. U 2019. je godini turistička aktivnost u
Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istovremeno, bruto
dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4
posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike
ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički
prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021.
smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku
potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i
dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.
Studija Ekonomskog instituta, Zagreb čiji su potpuni rezultati dostupni na Uplift.hr/Indeks,
analizirala je stanje od 2012. do 2021. godine.
Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti
u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice
u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak
godina, dok priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.
Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog
turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer
intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija
potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske
županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske
županije.
Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno
povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima ikampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-
dalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju
Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je
najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama.
Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2
posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.
„Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan
rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast
intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom
prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu
toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i
Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje“, ističe Maruška Vizek s
Ekonomskog instituta, Zagreb.
„Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji
razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će
omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude. U obalnim
krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više
turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu
smještaja“ istaknuo je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta.Kako bi se gradio održivi turizam, potrebna je i edukacija poduzetnika i djelatnika u tom
sektoru. Upravo je ulaganje u znanje kao jedino dugoročno isplativo ulaganje u razvoj
prepoznao Mastercard koji je u srpnju prošle godine pokrenuo projekt Uplift, koji mikro,
malim i srednjim poduzetnicima, s fokusom na one u turizmu, pruža ono potrebno za
tehnološki i tržišni razvitak (inspiraciju, edukaciju, informacije i pristup financijama,
networking, mentoriranje i promociju). Cilje je projekta stvaranje snažnijih poduzetnika koji su
digitaliziraniji i otporniji na disrupcije na tržištu i promjene u društvu, odnosno poduzetnika
koji kroz obrazovanje dobivaju alate za postizanje konkurentnosti u digitalno doba.
„Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti
nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo
brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog
broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan
boost. Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate
MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u
sezonama pred nama“, istaknula je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu.
Upliftu se u drugoj sezoni kao partner projekta priključila Hrvatska gospodarska komora kao
krovna kuća hrvatskog poduzetništva čiji su dio članica upravo mali i srednji poduzetnici.
„Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro,
male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na
međunarodnoj razini. Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao
priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment
poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov
daljnji rast i razvoj“, poručila je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.U sklopu projekta pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen
MMSP u suradnji s Algebrom. Osigurano je 40 stipendija za MMSP koji se bave turizmom i
srodnim djelatnostima. Polaznici su – osim edukacije – u timovima pod vodstvom mentora
razvijali vlastite projekte koje su prezentirali ulagačima. Program ostaje trajno dostupan općoj
javnosti u Algebri, a u drugoj sezoni ponovno će biti pokrenuta Uplift akademija u kojoj će se
stipendirati mali poduzetnici.
„Gotovo da nema industrije, koja je bolje pozicionirana za kapitalizirati sve blagodati tzv.
digital-first pristupa businessu nego što je to industrija turizma i ugostiteljstva. Međutim,
prihvaćanje digitalnih alata i razumijevanje njihova potencijala u toj je gospodarskoj branši
još uvijek tek djelomice shvaćeno, premda je brzina transformacije u svim segmentima
poslovanja izuzetno velika“, ističe Maja Brkljačić iz AlgebraLAB-a i nadodaje:
„Većina malih i srednjih poduzetnika u turizmu još se uvijek oslanja na tradicionalni, analogni
način rada, čime zapravo propuštaju čitav niz prilika. Digitalna transformacija omogućava
puno veći stupanj interaktivnosti i personalizacije pružanja usluge što je imperativni zahtjev
modernog potrošača. U tom ćemo smjeru razgovarati i u sklopu druge generacije Uplift
akademije.“
U drugoj sezoni projekta, središnje mjesto za komunikaciju projekta ostaje Uplift.hr, a na
stranici će se kroz sadržaj – intervjue, videorazgovore Zorana Šprajca i Ide Prester s
relevantnim stručnjacima, tematske članke i specijale – komuniciraju teme koje educiraju i
inspiriraju poduzetnike, ali i širu javnost. Projekt će sadržavati i neke novosti – poput projekta
e-učenja i e-mentoriranja, odnosno pružit će se mogućnost da zainteresirane osobe koji nisu
stipendisti dobiju priliku i uvid u znanja o kojima se uči na Algebri u sklopu edukacije te da
pitaju mentore konkretne savjete za svoje poslovanje, a sve će biti dostupno na Uplift.hr.
Prijave za novu generaciju stipendista Uplift akademije će krenuti u kasno ljeto, dok će sam
program startati u jesen.
Tags:
Uplift.hr