Zadnji dan Festivala tolerancije pod motom “Sve se mijenja” donosi još nekoliko filmskih naslova i aktivnosti koje ne biste trebali propustiti


Danas je zadnji dan 16. izdanja Festivala tolerancije pa nikako ne propustite sjajne naslove koje su izabrali Boško Picula i Snježana Tribuson, ali i popratni program, odlične koncerte grupe Balkan Zoo & Nine Ćorić, Marina Orsag DJ set i neizostavni Tolerance Talk, kojim razvijajući društveni dijalog, gradimo otvorenije i tolerantnije društvo. U KINU AMFITEATAR u 18:30 sati možete pogledati kratkometražni pakistanski film redateljice Seemab Gul, “Pješčana oluja”, uvršten na najpoznatije svjetske filmske festivale (Venecija, Sundance). Radi se o djevojci Zari koja zatečena između manipulativnog ponašanja svog virtualnog dečka i želje da iskusi ljubav pod svojim uvjetima, traži snagu da odbaci okvire patrijarhalnog društva. Glavna protagonistica kratkometražne drame koja će uslijediti “Ala kachuu - uzmi i bježi”, želi ostvariti svoj san o studiranju u glavnom gradu Kirgistana, no otme je grupa mladića i odvede u zaleđe. Ondje je prisiljena udati se za stranca. Ako odbije brak, prijeti joj društvena stigmatizacija i isključenost. U 19:30 sati na rasporedu je “Veliki šamari”, osamnaestominutna priča o ranom odrastanju koje je drečavo toliko koliko je i poetično. Nešto kasnije možete pogledati, “Teritorij”, dokumentarac Alexa Pritza, koji pruža impresivan pogled s terena na neumornu borbu autohtonog naroda Uru-eu-wau-wau protiv sve većeg krčenja šuma koje provode ilegalni doseljenici i udruga neautohtonih farmera u brazilskoj Amazoni. U KINU NEMA ALI pogledajte “Poticanje”, triler Yarona Zilbermana, napeti i uznemirujući pogled kroz oči studenta prava Amira, koji se iz usijanog političkog aktivista pretvara u opasnog ekstremista. Projekcija je u 21:00 sat. KINO SVE SE MIJENJA donosi nam četiri dugometražna filma. “I miševi idu u raj” Denisa Grimmová, priča nam priču o prijteljstvu male mišica i mlade lisice. Dokumentarni film “Još sam ovdje”, slavi izvanrednu Ellu Blumenthal koja se na proslavi svoga 98. rođendana, otvara bliskim prijateljima i obitelji o preživljavanju tijekom holokausta, na način na koji to nikada prije nije činila. “Kćeri”, glazbeni film redateljice Isabel Castro o dvije kćeri nedokumentiranih doseljenika iz Meksika, koje svoje karijere usmjeravaju na glazbenu industriju. “Speer ide u Hollywood” na programu je u 22:15. Najviše pozicionirani nacist sa suđenja u Nürnbergu koji je pošteđen smrtne kazne, Speer je bio jedan od Hitlerovih najbližih pouzdanika i njegov glavni arhitekt, zadužen za obnovu Berlina kao glavnog grada globalnog carstva. Na trenutke suprotstavljene, a ponekad isprepletene, tri vremenske crte čine narativ filma koji je prožet ironičnom i jezivom napetošću. U 19:45 također u KINU SVE SE MIJENJA održat će se Tolerance Talk, na temu “Gdje je nestao čovjek? -posljednja svjedočanstva o holokaustu”, u suradnji s Nacionalnom kontakt točkom programa Unije Građani, jednakost, prava i vrijednosti koja djeluje pri Uredu za udruge Vlade RH. Jučer je održan Tolerance Talk, pod nazivom “Jučer, danas, žena!” na temu prava na prekid trudnoće u Hrvatskoj. U središtu rasprave našla su se pitanja koja se u hrvatskoj javnost i hrvatskom zdravstvenom sustavu moraju u potpunosti otvoriti. Moderirala je Jasmina Popović, a sudjelovale su Sanja Cesar iz udruge CESI, Daniela Drandić iz udruge RODA, Zorana Juričić iz ženske mreže Hrabre sestre i Erika Spirić, predsjednica Vijeća Hrvatske komore primalja. Sanja Cesar je na temu pobačaja na zahtjev rekla da ukoliko ne postoje osposobljeni stručnjaci za obavljanje određenih zahvata, bolnica ima mogućnost takve ljude i zaposliti. ”Manje pobačaja treba biti, ali kroz edukaciju, ne kroz maltretiranje žena koje dolaze potražiti pomoć. Da bi se situacija promijenila, moramo biti glasne, uporne i moramo razgovarati.” Daniela Drandić smatra da je velik problem korupcija: “Stvari se rješavaju na način da žene koje odlaze na pobačaj na zahtjev, daju “plave koverte”, liječnici račun uredno šalju HZZO-u, a u dokumentaciji se navodi prijeteći spontani pobačaj.” Zorana Juričić izjavila je da ženama treba samo elementarno pristojan odnos s institucijama kada traže uslugu na koju imaju zakonsko pravo te naglasila: “Kada o pobačaju počnemo razgovarati normalno, bez srama, stigme, lažnog patrijahalnog moralizma, žene na to reagiraju – normalno. Nema trauma. Traume stvara okolina. Žena je donijela svoju odluku i ona je provodi.” Erika Spirić, u kontekstu prava žena na dostojanstven porod, rekla je da primalja danas ne može odraditi svoj posao onako kako bi trebala, jer im nije dozvoljeno biti sa ženama, onoliko koliko bi zapravo trebale da im se posvete. “Sigurna sam da bi, kad bi dio posla bio prepušten primaljama, bilo puno manje strašnih iskustava o kojima slušamo. Isto tako, apsolutno sam za prirodni porod, ali ako sam nešto u naučila u 42 godine rada, to je da nismo sve iste i da analgezija kod poroda mora svima biti dostupna, a ne kao što svjedočimo, danju jest, noću nije.” Ono oko čega su se sve sugovornice složile jest da promjena neće biti sve dok budemo šutjeli, gledali i dozvoljavali. Od filmskog programa, u KINU AMFITEATAR mogli smo pogledati dokumentarac “Mladi Platon”, igrani film “Pričekajte, molim”, film “Slom” o paru na rubu prekida, koji se nađe u hitnoj službi uoči velikog prosvjeda "žutih prsluka" u Parizu, kratkometražni film “Cenzor snova” i “Ljubavnu vatra”, film koji prati neustrašive francuske znanstvenike Katiju i Mauricea Krafft koji su posvetili svoje živote otkrivanju misterija vulkana, jureći vatru diljem svijeta, i pritom snimili neke od najspektakularnijih slika tla ikada zabilježenih. U KINU SVE SE MIJENJA mogli smo vidjeti film “Gabi, između 8 i 13 godina”, o djevojci koja se bori da nađe svoje mjesto u svijetu tijekom najtransformativnijeg razdoblja života. “Najljepši dječak na svijetu” nas je odveo na izvanredno putovanje sačinjeno od osobnih uspomena, filmske povijesti, zvjezdane prašine i tragičnih događaja, prikazivala se židovska komedija o obitelji, vjeri i tome kako se odlučujemo slaviti dobro proživljeni život “Očev prah”, nakon koje je bila projekcija “Magnetskih ritmova” film u kojem svjedočimo posljednjim veličanstvenim trenutcima svijeta na rubu izumiranja. “Bujica riječi”, dokumentarni film koji prati narative troje prevoditelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i dokumentarac “Hrabrost” koji prati hrabar i miran otpor Marine, Pavla i Denisa prije i tijekom prosvjeda u Bjelorusiji u ljeto 2020. zatvorili su filmsku večer u ovom kinu. U KINU NEMA ALI, iza Tolerance Talka na temu: “Jučer, danas, žena! – pravo na prekid trudnoće”, uslijedila je projekcija filma “Poziv za Jane”, zadivljujuća priču, djelomično utemeljena na istinitim događajima oko Jane Collective, organizacije koja je svojom mobilizacijom omogućila tisuće pobačaja tijekom četverogodišnjeg razdoblja. Nakon toga mogli ste pogledati film “Misa” koji bilježi emocionalno nabijeni susret dvaju parova čije je živote povezao isti tragični događaj. Studio smijeha, s Marinom Orsag i Vlatkom Mifka, oduševio je sve prisutne, kao i Porto Morto DJ set, a atmosfera na koncertu Ljetnog kina bila je odlična. Raspored programa možete vidjeti na www.festivaloftolerance.com Program je, kao i prethodnih godina, besplatan, sufinanciran sredstvima Grada Zagreba, HAVC-a, UNHCR-a Hrvatska, Atlantic Grupe, Turističke zajednice grada Zagreba i drugih partnera.
Noviji Stariji

Obrazac za kontakt