Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest središnjeg živčanog
sustava, zahvaća mozak i kralježničnu moždinu, a zbog širokog spektra simptoma te
različitih karakteristika kod svakog bolesnika s pravom se naziva bolešću s tisuću lica.
Multipla skleroza značajno narušuje kvalitetu života, a bolesnici zbog onesposobljenosti
često se moraju služiti pomagalima za hodanje ili vezani za invalidska kolica, postaju
nesposobni za rad i trebaju njegovatelje.
Za oboljele od MS-a teret bolesti je velik i jasna je potreba da se liječenje započne što je
ranije moguće kako bi se kontrolirala aktivnost bolesti i usporio njezin napredak, smanjio rizik
od novih pogoršanja bolesti, odgodio nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta) te
općenito dovelo do boljeg dugoročnog ishoda bolesti. Znanstvene spoznaje o multiploj
sklerozi kontinuirano se nadograđuju. Danas se smatra da je multipla skleroza „tinjajuća“
bolest. Tzv. „tinjajuće” lezije javljaju se u mozgu bolesnika s multiplom sklerozom,
predstavljaju kroničnu i dugotrajnu upalu koja ostaje aktivna tijekom duljeg vremenskog
perioda. Ispitivanje u 192 bolesnika koji boluju od multiple skleroze pokazalo je da prisustvo
tinjajućih lezija povećava mogućnost razvoja kognitivnih problema i poteškoća pokretljivosti u
usporedbi s bolesnicima bez tzv. tinjajućih lezija. Ispitivanje je također pokazalo da kod
bolesnika u kojih su vidljive tinjajuće lezija postoji veća vjerojatnost progresije multiple
skleroze.
O novim znanstvenim spoznajama vezanim uz multiplu sklerozu na briefingu za novinare
govorili su: prof.dr. sc. Mario Habek, specijalist neurolog - KBC Zagreb,
dr.sc. Gregor Brecl Jakob – specijalist neurolog, UKC Ljubljana,
prof. dr. Jelena Drulović – specijalist neurolog, UKC Srbije.Prof. dr. sc. Mario Habek iz KBC-a Zagreb, hrvatski predstavnik u Europskom društvu za
liječenje i istraživanje multiple skleroze (ECTRIMS), u izlaganju je govorio o novim
smjernicama za liječenje osoba oboljelih od relapsne multiple skleroze i preporukama za
provođenje dijagnostičkih postupaka, kako bi se dodatno poboljšala mogućnost praćenja
progresije bolesti i učinkovitosti liječenja: „Liječenje multiple skleroze treba biti proaktivno,
rano, bazirano na medicini temeljenoj na dokazima i dostupno pravovremeno svim
oboljelima, o čemu svjedoče brojne internacionalne i nacionalne smjernice. Što raniji početak
liječenja bolesnika usporava progresiju bolesti, smanjuje rizik od nastanka novih relapsa
bolesti, odgađa nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta), te općenito dovodi do boljeg
dugoročnog ishoda bolest.“
U svom je izlaganju i dr.sc. Gregor Brecl Jakob iz UKC-a Ljubljana spomenuo važnosti
ranog prepoznavanja i početka liječenja multiple skleroze te istaknuo: „Uslijed novih
znanstvenih spoznaja, strategija liječenja multiple skleroze u posljednjih se nekoliko godina
značajno promijenila, ukazujući na važnost individualnog pristupa i multidisciplinarnog rada,
a u odluku o liječenju potrebno je uključiti i bolesnika.“
,Multipla skleroza je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava koja se zbog širokog
spektra simptoma te različite prezentacije kod svakog bolesnika s pravom naziva bolešću s
tisuću lica. Znanstvene spoznaje o multiploj sklerozi kontinuirano se nadograđuju. Danas se
smatra da je MS tinjajuća bolest - iako tijekom radioloških pretraga nema vidljivih upalnih
procesa, velik dio oboljelih doživi pogoršanje zbog tinjajućeg patološkog procesa koji utječe
na cijeli središnji živčani sustav.“ – rekla je gošća iz UKC-a Srbije, prof. dr. Jelena Drulović.
Radiološke pretrage ponekad ne pokazuju vidljive promjene, no kako je u multipli sklerozi
često prisutan tinjajući patološki proces, redovite kontrole izrazito su važne.
Kao rezultat novih znanstveno utemeljenih spoznaja, nastale su nove preporuke kojima se
optimizira provođenje i klinička interpretacija magnetske rezonancije (MRI):
Promjena protokola za provođenje MRI-a kako bi se dodatno poboljšala mogućnost
praćenja bolesti te omogućila što bolja procjena učinkovitosti liječenja.
Racionalizacija korištenja kontrasta prilikom provođenja pretrage,
Nove preporuke za provođenje pretrage kod djece i trudnica.
Prisutni su posebno istaknuli da je prognozu bolesnika s tinjajućim lezijama moguće
poboljšati te da je od ključne važnosti dobra suradnja liječnika i bolesnika, redovite kontrole i
pridržavanje plana liječenja. Multipla skleroza (MS) je kronična bolest od koje prema procjenama boluje 2,5 milijuna ljudi
diljem svijeta i za koju trenutno ne postoji lijek. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od multiple
skleroze boluje više od 6500 osoba. MS se javlja kada imunosni sustav greškom napada
zaštitni i potporni sloj koji obavija živčane stanice (mijelinsku ovojnicu) u mozgu, kralježničnoj
moždini i vidnim živcima, te tako uzrokuje upalu i dovodi do oštećenja. To oštećenje može
izazvati niz različitih simptoma, uključujući mišićnu slabost, umor i poteškoće s vidom, te u
konačnici može dovesti do onesposobljenosti. U većine osoba s MS-om prvi se simptomi
javljaju između 18. i 50. godine života, zbog čega je ova bolest vodeći uzrok
onesposobljenosti koja nije posljedica traume u mlađih odraslih osoba. Relapsno-remitirajući
MS (RRMS) najčešći je oblik bolesti, a karakteriziraju ga epizode pojave novih ili pogoršanja
postojećih znakova i simptoma (relapsi), nakon kojih slijede razdoblja oporavka. U približno
85% osoba s MS-om na početku se dijagnosticira RRMS. U većine ljudi s dijagnozom
RRMS-a bolest će naposljetku prijeći u sekundarno-progresivni MS (SPMS), u kojem se
onesposobljenost stalno pogoršava tijekom vremena. Relapsirajući oblici MS-a (RMS)
uključuju osobe s RRMS-om i osobe sa SPMS-om koje i dalje imaju relapse. Primarno
progresivni MS (PPMS) je onesposobljavajući oblik bolesti obilježen stalnim pogoršanjem
simptoma, ali najčešće bez izraženih relapsa ili razdoblja remisije. Primarno progresivni
oblik bolesti dijagnosticira se u približno 15% osoba s MS-om.
Kod svih oblika MS-a, u bolesnika je prisutna aktivnost bolesti – upala u živčanom sustavu i
trajan gubitak živčanih stanica u mozgu – čak i kada klinički simptomi nisu vidljivi ili kada se
naizgled ne pogoršavaju. Važan cilj liječenja MS-a jest što prije smanjiti aktivnost bolesti
kako bi se usporilo napredovanje onesposobljenostiHrvatski sabor donio je, na inicijativu Saveza društava multiple skleroze Hrvatske, 17. travnja
2015. godine odluku o proglašenju Nacionalnog dana oboljelih od MS-a 26. rujna. No,
povijest je znatno dulja. Tradicija obilježavanja tog dana potječe od 1979. godine kada je 26.
rujna, uz nazočnost oboljelih od multiple skleroze i neurologa iz Rijeke i Zagreba, osnovano
prvo Udruženje za pomoć oboljelima od multiple skleroze i srodnih bolesti SR Hrvatske.
Svrha je obilježavanja Nacionalnog dana multiple skleroze upravo podizanje svijesti o toj
bolesti kao globalnom problemu te poticanje na promjene kako bi se poboljšala kvaliteta
života oboljelih.Swixx BioPharma najveći je partner farmaceutskim multinacionalnim kompanijama u
Centralnoj i Istočnoj Europi i šire, na području bioloških i bezreceptnih lijekova te medicinskih
uređaja. Misija Swixx BioPharme je omogućiti dostupnost inovativnim lijekovima naših
partnera svim pacijentima kojima su oni potrebni.
