Hrvatski potrošači traže načine uštede zbog rastućih cijena namirnica, često birajući jeftinije robne marke i prodavače koji nude bolje cijene. Ipak, čak 24 posto potrošača u Hrvatskoj ne odustaje od kupovine lokalnih proizvoda, a u ovoj godini najviše štede na tri kategorije proizvoda – grickalicama i slatkišima, alkoholu i bezalkoholnim pićima. Kada su neke namirnice na sniženju, sve dobne skupine ih rado kupuju u većim količinama, a u slučaju daljnjeg povećanja cijena, pripadnici baby boom generacije spremniji su kupiti manju količinu proizvoda. Što se tiče lokacija, supermarketi su hrvatskim potrošačima omiljeno mjesto za kupovinu, ali dućani s popustima postaju sve popularniji. Ono po čemu Hrvatska zaostaje za središnjom Europom je navika kupovine namirnica online jer se čak 56 posto hrvatskih potrošača izjasnilo kako nikada nisu kupovali namirnice putem interneta. Sve navedeno samo su neki od zaključaka novog istraživanja tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Stanje trgovine namirnicama u središnjoj Europi 2023. godine" (State of Grocery in Central Europe 2023) čiji se rezultati temelje na odgovorima 4500 ispitanika iz pet država središnje Europe (Češka, Hrvatska, Poljska, Rumunjska i Ukrajina).
U travnju je tvrtka McKinsey
& Company provela sveobuhvatno istraživanje fokusirano na potrošačke
trendove u središnjoj Europi, uključujući Hrvatsku, a rezultati nedvojbeno pokazuju
kako potrošači ovog područja sve intenzivnije osjećaju pritisak cijena. U
Hrvatskoj se to najviše očituje kroz preferenciju prema jeftinijim markama i
proizvodima trgovačkih lanaca. Naime, 60 posto ispitanika preferira ove
proizvode, dok 58 posto bira trgovce s povoljnijim cijenama. Gledajući buduće
trendove, hrvatski potrošači se izjašnjavaju kako većinom planiraju kupovati trgovačke
marke proizvoda što ne čudi ukoliko uzmemo u obzir kako je istraživanje
pokazalo percepciju o jednakoj kvaliteti i vrijednosti tih proizvoda u odnosu
na poznatije brendove. Kako bi dodatno uštedjeli, 25 posto anketiranih hrvatskih
potrošača kupovat će manje količine namirnica što je trend koji je i dalje
ispod prosjeka središnje Europe od 33 posto.
"COVID-19
pandemija potaknula je mnoge da pronađu alternative svojim omiljenim
proizvodima, često birajući upravo trgovačke marke te su ih nastavili koristiti
i nakon pandemije. Očekujemo kako će ovaj trend trajati zbog dvije glavne
prednosti takvih namirnica, a to su dostupnost i pristupačnost. Ipak,
potencijalni uspjeh trgovačkih marki ovisit će o percepciji potrošača o njima kao
proizvodima koji su usporedive ili bolje kvalitete od proizvoda poznatih marki", izjavio je Marcin
Nowakowski, jedan od koautora istraživanja i associate partner u McKinseyjevom
uredu u Poljskoj.
Supermarketi
su trenutno najpopularniji
U Hrvatskoj, supermarketi su
trenutno uvjerljivo najpopularnije mjesto za kupovinu namirnica što je izjavilo
72 posto ispitanika, a preko 60 posto ispitanika namirnice kupuje u diskontnim
dućanima. Potrošači su u najvećoj mjeri izjavili kako u idućih 12 mjeseci planiraju
nastaviti kupovati upravo u diskontima dok je interes za ostale oblike prodajnih
mjesta u padu. Najveća promjena u sljedećem razdoblju bit će vidljiva u
trgovinama koje ne proizvode otpad (zero waste) i malim trgovačkim
lancima jer je istraživanje pokazalo da te lokacije najviše gube na
popularnosti kod potrošača.
Podrška
lokalnim proizvođačima i poljoprivrednicima je i dalje snažna
Hrvatska se u usporedbi s
potrošačima u središnjoj, ali i zapadnoj Europi izdvaja po snažnoj podršci
lokalnim proizvođačima – 24 posto ispitanika izjavilo je da ima namjeru
kupovati proizvode koje na tržište stavljaju lokalni proizvođači i
poljoprivrednici. Za usporedbu, prosjek podrške lokalnim proizvodima u središnjoj
Europi iznosi 21 posto, a u zapadnoj Europi samo 15 posto. Ono što je
zanimljivo, u Hrvatskoj se to odnosi podjednako na kućanstva s nižim i višim
prihodima.
Hrvatski
potrošači su najspremniji štedjeti na grickalicama, alkoholu i bezalkoholnim
pićima
Istraživanje je pokazalo kako
su hrvatski građani spremniji odreći se određenih kategorija proizvoda poput
grickalica i slatkiša (55 posto ispitanika), bezalkoholnih pića (49 posto
ispitanika) te alkohola (45 posto ispitanika) dok su najmanje spremni odreći se
svježeg voća i povrća, mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda te svježeg mesa,
ribe i peradi. Ako uspoređujemo međugeneracijske stavove prema impulzivnoj
kupovini, možemo vidjeti kako su mlađi potrošači (milenijalci i generacija Z)
manje spremni odreći se spomenutih namirnica poput grickalica od primjerice pripadnika
generacije X. S druge strane, stariji potrošači, a posebice pripadnici
generacije X, predvodnici su u prelasku jeftinijim trgovcima te korištenju
jeftinijih robnih marki samih trgovina i trgovačkih lanaca. U slučaju daljnjeg
povećanja cijena, baby boom generacija spremnija je kupovati manju
količinu proizvoda te u većoj mjeri od ostalih dobnih skupina smanjiti broj
kupljenih proizvoda.
Generacija Z
predvodi trend kupovine preko interneta
Hrvatska zaostaje u korištenju
online kanala za kupovinu namirnica u odnosu na prosjek središnje Europe
te je čak 56 posto hrvatskih potrošača izjavilo da nikada nisu kupovali namirnice
preko interneta. Ovdje odskaču pripadnici generacije Z – njih 14 posto izjavilo
je kako je počelo kupovati namirnice preko interneta za vrijeme COVID-19
pandemije te da su s tom navikom nastavili sve do danas. Glavni razlozi zbog
kojih se potrošači odlučuju na online kupovinu su udobnost i ušteda
vremena.
"Naše je istraživanje
pokazalo da 61 posto potrošača u Hrvatskoj ove godine troši znatno veći dio
svojih prihoda na prehrambene proizvode u usporedbi s prethodnom godinom. S
obzirom na to da veliki dio svojih prihoda sada troše na namirnice, logično je
očekivati kako će neke proizvode koje su do sada kupovali zamijeniti jeftinijim
alternativama. Također, istraživanje je pokazalo kako je krajnje vrijeme da
trgovci počnu uzimati u obzir pripadnike generacije Z i svoje poslovanje prilagode
njihovim sve više rastućim online shopping navikama", zaključio je Dino Komar, jedan
od koautora istraživanja i associate partner u McKinseyjevom uredu u Zagrebu.
***
O MCKINSEY &
COMPANY
McKinsey
je globalna konzultantska tvrtka za menadžment posvećena stvaranju partnerstava
s organizacijama s ciljem ubrzavanja održivog i uključivog rasta. Prisutna u 65
država, 130 gradova i s više od 38.000 zaposlenika diljem svijeta, surađujemo s
klijentima u privatnom, javnom i društvenom sektoru pomažući im riješiti
kompleksne izazove te stvoriti pozitivnu promjenu za sve njihove dionike.
Kombiniramo odvažne strategije i transformativne tehnologije kako bismo
organizacijama pomogli u stvaranju održivijih inovacijskih procesa, postizanju
trajne dobiti u poslovanju te izgradnju radne snage koja će se razvijati i
rasti u ovoj te idućim generacijama. www.mckinsey.com
O MCKINSEY &
COMPANY U SREDIŠNJOJ EUROPI
McKinsey
& Company otvorio je svoje prve urede u središnjoj i istočnoj Europi
početkom 1990-ih godina, ubrzo nakon značajnih demokratskih promjena koje su se
dogodile u cijeloj regiji. McKinsey je imao aktivnu ulogu u ponovnom
gospodarskom preporodu regije, surađujući s vodećim poslovnim organizacijama,
vladama i neprofitnim organizacijama. S uredima u Budimpešti, Bukureštu,
Kijevu, Pragu, Varšavi i Zagrebu, uslužujemo klijente u različitim
industrijama, uključujući automobilsku industriju, bankarstvo i osiguranje,
maloprodaju, tešku industriju, visoku tehnologiju, medije i telekomunikacije.